Često se na društvenim mrežama i u svakodnevnom životu i radu postavlja pitanje iz naslova, pa i meni osobno, što javno, što u osobnim razgovorima ili direktnim porukama. Ponukan sličnim pitanjem jednog mlađeg kolege ovih dana dalo mi je povod da se osvrnem na predavanje na tu temu koje sam održao protekle godine.
O čemu, u stvari, pričamo?
Osnovni problem s ovim pitanjem je na što točno mislimo. Laici, ljudi van opensource branše, a pogotovo ljudi neskloni opensourceu uglavnom pri tome misle gotovo isključivo na Linux desktop. Naravno da se od Linux desktopa u užem smislu ne može živjeti, to i sam odmah kažem bez puno uvijanja. Htjeli to Linuxaši priznati ili ne, Linux desktop je daleko od masovnosti usporedive s Microsoft Windows platformom, prežvakana sintagma godina Linux desktopa postoji samo u redovnim godišnjim temama blogera i kolumnista, a osobno se priklanjam onima koji kažu da će prije desktop postati irelevantan nego što će Linux desktop dobiti značajan udio. A možda je to već dobrim dijelom i tako. Osim toga, za razliku od Windows desktopa s kojim i te kako ima puno servisnog posla oko održavanja, s Linuxom desktopom takvog posla ima daleko manje, pa i povećanje broja Linux desktop računa neće donijeti puno "kruha".
Priča iz naslova je, dakako, daleko šira i odnosi se na bavljenje svime što je povezano s opensourceom. Osim najčešće spomenutog Linux desktopa, tu spadaju i serveri lokalnih mreža, internet serveri, baza podataka, razvoj raznih programskih rješenja opensource alatima i jezicima, edukacija korisnika za razne opensource programe i slično. Linux je, kao platforma, sveprisutan: od operacijskog sustava mnogih LAN i web servera, superračunala, smartphonea, embedded uređaja, razne mrežne i komunikacijske opreme i drugdje. Sve to, složit će se svi, je ipak puno šire od desktopa u užem smislu i daje prostora za rad i zaradu.
Vječito pitanje: plaća?
U kraju te priče uvijek je neizbježno pitanje: koliko se tim znanjima može zaraditi? Iako plaća može varirati i ovisiti o tome što se točno i za koga radi, postoje neki okvirni iznosi koji su uobičajeni. Umjesto da o tome pričam napamet, na 15. slajdu prezentacije prikazani su stvarni živi podaci s jedne od web stranica na kojima se vodi statistika primanja prema pojedinim znanjima ili vrstama posla. Tu sam redom unosio i prikazivao rezultate za:
- Linux Administrator
- Windows administrator
- Microsoft administrator
- Java programmer
- Linux
- Microsoft
- Opensource
Pogledajte sami - rezultati su prilično zanimljivi i iznenađujući. U pozitivnom smislu, naravno. Općenito, mnoge ankete, statistike i analize na svjetskoj razini pokazuju da su Linuxaši u prosjeku čak i nešto više plaćeni od drugih stručnjaka.
Suprotno uvriježenom mišljenju, i u Hrvatskoj ima dosta potražnje za takvim poslovima. Iako još uvijek ima relativno malo tvrtki kojima su Linux i opensource jedina djelatnost, ima puno drugih tvrtki kojima trebaju sistem administratori, developeri i slični.
Predavanje
Potaknut tim razgovorima pripremio sam predavanje na tu temu za prošlogodišnju LKLK Konferenciju Linux Korisnika u Rijeci. Smatrao sam prikladnom upravo za tu priliku, budući da se na toj mladoj i maloj lokalnoj konferenciji koja se održava na riječkom Tehničkom fakultetu okupljaju pretežno studenti, zaljubljenici u opensource, koji razmišljaju hoće li to što im je sada hobi jednog dana moći biti i izvor prihoda.
Iznio sam niz tipičnim poslova koje sam radio tijekom gotovo 20 godina bavljenja opensourceom, radim i dalje, ili su poslovi koje rade kolege.
Zainteresirani mogu pogledati prezentaciju i snimku predavanja održanog 24. listopada 2014. godine.